polje: filologija
grana: opće jezikoslovlje (lingvistika)
potpodrucje: generativna gramatika
sastavnica generativne gramatike koju čini zbirka leksičkih jedinica od kojih je svaka određena fonološki, sintaktički i semantički
sastavnica generativne gramatike koju čini zbirka leksičkih jedinica od kojih je svaka određena fonološki, sintaktički i semantički
Rod: muški
Vrsta riječi: imenica
Leksikon ovisno o teorijskome pristupu osim riječi može sadržavati i morfeme, obilježja, frazeme, tvorbena pravila ili gotovo sva morfološka pravila. Poimanje leksikona različito je u leksikalističkim i sintaktičkim modelima. Unutar leksikalističkih modela uloga je leksikona da opskrbljuje sintaksu potpuno oblikovanim riječima, a obilježja se takvih riječi provjeravaju u sintaksi (stoga sadržava i morfeme, gramatička obilježja, morfološka pravila). Unutar sintaktičkih modela, kakve su distribuirana morfologija i nanosintaksa, tvorba i fleksija riječi pripadaju sintaksi. Budući da je u takvim pristupima odvojena proizvodnja većih jedinica od manjih (sastavljanje morfema, riječi i skupina) od njihova fonološkoga ostvarenja, tradicionalnoga leksikona u distribuiranoj morfologiji i nanosintaksi nema. Primjerice, u distribuiranoj je morfologiji tradicionalni leksikon podijeljen u tri sastavnice – popis završnih sintaktičkih jedinica (ograničeni leksikon), vokabular (zbirka fonoloških ostvaraja) i enciklopedija. Pojam leksikona obuhvaća dio gramatike u našem umu i dio gramatike koju opisuju jezikoslovci. Za prvi pojam često se upotrebljava naziv mentalni leksikon.