polje: filologija
grana: opće jezikoslovlje (lingvistika)
potpodrucje: generativna gramatika
padež povezan s određenom tematskom ulogom ili tematskim položajem
padež povezan s određenom tematskom ulogom ili tematskim položajem
Rod: nema
Vrsta riječi: višerječni naziv
Suprotnica: strukturni padež
U novije se vrijeme spominje ne samo povezanost inherentnoga padeža s tematskom ulogom, nego on može biti semantički uvjetovan i na druge načine (primjerice partitivnost). U generativnoj gramatici, ovisno o analizi, postoji opreka strukturnih i nestrukturnih padeža, a nestrukturni se onda dijele na inherentne i leksičke. Dio generativnih lingvista razlikuje samo opreku strukturnih i inherentnih padeža. Prema drugome pristupu inherentnim padežima pripada primjerice dio genitiva, dativ i instrumental. Prema prvome pristupu katkad je teško odrediti pripada li koji padež inherentnome ili leksičkome padežu. Leksičke padeže imaju imenice koje su dopune prijedlozima i specifičnim glagolima, tj. dodjeljuju ga određene leksičke glave, dok su inherentni padeži pravilniji poput primjerice dativa primatelja ili cilja. U razdoblju dok je postojala razlika između D-strukture i S-strukture smatralo se da se inherentni padež dodjeljuje u D-strukturi, a strukturni padež u S-strukturi. Danas se također smatra da je inherentni padež dodijeljen prije od strukturnoga, on je dio prvoga spajanja te ostaje nepromijenjen tijekom derivacije (primjerice neki dativi i instrumentali u hrvatskome ostaju nepromijenjeni tijekom pasivizacije). Strukturni padež, nasuprot tomu, može biti dodijeljen kad god se imenica nađe na pravome strukturnom položaju na stablu. Neki lingvisti smatraju da imenske skupine s inherentnim padežom imaju razrađeniju funkcionalnu strukturu nego one sa strukturnim padežom.