polje: filologija
grana: opće jezikoslovlje (lingvistika)
potpodrucje: sintaksa
veznik po kojemu se zavisna surečenica uvrštava u ustrojstvo glavne surečenice
veznik po kojemu se zavisna surečenica uvrštava u ustrojstvo glavne surečenice
Rod: nema
Vrsta riječi: višerječni naziv
Suprotnica: veznik nezavisnosloženih rečenica
Naziv veznik zavisnosloženih rečenica upotrebljavaju u svojim gramatikama Silić i Pranjković (2005.) te Hudeček i Mihaljević (2019.) uz nazive subordinator (Hudeček i Mihaljević) i subjunktor (Silić i Pranjković). Naziv zavisni veznik upotrebljava Katičić u svojoj Sintaksi (2002.), Barić i dr. (1997.) i Ham (2002.) u svojim gramatikama. Naziv subordinirani veznik upotrebljava Raguž (1997.). S obzirom na to da pridjev od imenice subordinacija glasi subordinacijski, a ne subordinirani (suborninirani je određeni oblik pridjeva subordiniran, što znači 'podređen'), taj naziv ne treba upotrebljavati jer nije riječ o podređenome vezniku, nego o vezniku koji se pojavljuje u zavisnosloženoj rečenici, odnosno pri sklapanju ishodišnih rečenica u zavisnosloženu rečenicu, odnosno pri subordinaciji. Većina gramatika ne upotrebljava poseban naziv kojim označuje veznik zavisnosloženih rečenica, nego se govori o npr. mjesnim veznicima, vremenskim veznicima, načinskim veznicima itd. kad je riječ o veznicima različitih vrsta priložnih rečenica, ali se taj sustav ne provodi kad je riječ o subjektnim, predikatnim, objektnim i apozicijskim rečenicama te se govori o veznicima subjektnih, objektnih itd. rečenica.