polje: povijest umjetnosti
grana: povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija
projekt: Pojmovnik klasične arhitekture
temeljna čestica agerskoga rastera
Izvor: Suić (2003)temeljna čestica agerskoga rastera
Rod: ženski
Vrsta riječi: imenica
Naziv centurija poteče od činjenice što je isprva brojila sto (lat. centum) jugera zemlje, odnosno dva aktusa. Ta dvostrukost proizlazi iz cijepanja maloga posjeda na dvije podjednake cjeline, s tim da je jedna bila obrađivana, a druga se “odmarala” i tako su se postupno izmjenjivale. Krajem Rimske Republike i početkom Carstva (16. siječnja 27. pr. Kr.) jedna je centurija imala 200 jugera, ali 100 heredija (lat. heredium), dakle svaki je heredij imao dvije centurije. Centurija ima oblik kvadrata sa stranicama od oko 720 m. Mreža centurija u ageru strogo je ortogonalna, s ravnim pravcima u obama smjerovima (u načelu orijentacije sjever-jug i istok-zapad) i ti su pravci međe (lat. limites) između centurija.