polje: etnologija i antropologija
grana: antropologija
potpodrucje: lingvistička antropologija
uporaba različitih jezika, dijalekata i parajezičnih resursa u komunikaciji neovisno o stupnju njihova poznavanja
Izvor: Council of Europe (2001)uporaba različitih jezika, dijalekata i parajezičnih resursa u komunikaciji neovisno o stupnju njihova poznavanja
"Ako se, dakle, uzmu u obzir nacionalna i konfesijska heterogenost tršćanskoga društva, njegova raslojenost i rascjepkanost, demografska mobilnost i dinamika dnevnih imigracija s jezično i kulturalno raznolikih područja, ukratko, svakodnevna situacija koju su suvremenici nerijetko uspoređivali sa sajamskim ozračjem (nav. prema Finzi 2001a: 320), jasno je da su plurilingvizam i diglosija u devetnaestostoljetnom Trstu morale biti uobičajene pojave. Različiti jezici kojima su govorili njegovi stanovnici međusobno su se razlikovali s obzirom na položaj koji su zauzimali kod različitih kategorija stanovnika: neki su bili većega, a drugi manjega prestiža; jedni su bili značajniji, a drugi nebitniji; jedni su bili čestotniji, a drugi rjeđi; jedni su imali službeni status, a upotreba je drugih bila ograničena na neformalne, kućne i ulične situacije."
Izvor: Bertoša (2003/4)Rod: muški
Vrsta riječi: imenica
Plurilingvizam je ideologija koja pretpostavlja zasebne jezične entitete (jezike i dijalekte) čije se poznavanje u obrazovnome procesu može vrednovati prema stupnju i različitim dimenzijama sposobnosti uporabe određenoga entiteta.