preslikavanje plohe kojom se u kartografiji aproksimira ploha Zemlje, nebeskih tijela i nebeskoga svoda u ravninu
preslikavanje plohe kojom se u kartografiji aproksimira ploha Zemlje, nebeskih tijela i nebeskoga svoda u ravninu
Rod: nema
Vrsta riječi: višerječni naziv
Kartografska projekcija najčešće se zadaje analitički, tj. osnovnim kartografskim jednadžbama x = f1(φ,λ), y = f2(φ,λ), u kojima su φ i λ geografske koordinate, a x i y koordinate u ravnini projekcije. Može se zadati i tablicom koordinata ili opisom konstrukcije mreže meridijana i paralela. Prema svojstvima preslikavanja dijele se na konformne, ekvivalentne, ekvidistantne i uvjetne projekcije. Prema položaju pola normalne kartografske mreže dijele se na uspravne, poprečne i kose projekcije. Prema obliku mreže meridijana i paralela uspravnih projekcija dijele se na konusne, cilindrične, azimutne, pseudokonusne, pseudocilindrične, polikonusne, kružne i ostale projekcije. Često nosi ime svojega autora, npr. Mercatorova, Sansonova, Robinsonova. Kao posebna skupina kartografskih projekcija često se izdvajaju geodetske projekcije, tj. projekcije za potrebe državne izmjere.